S 90 posto bespovratnih sredstava, osiguranih kroz Mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja RH (Rekonstruiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava), u Radnoj zoni Rakitovec u Velikoj Gorici gradi se ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., kapaciteta 3000 tona.

S trenutno najmodernijom tehnologijom (i kompletno pripremljena za uvođenje dinamičke atmosfere) hladnjača će imati 21 komoru u kojoj će voće i povrće moći skladištiti poljoprivrednici iz cijele Hrvatske. I što je najvažnije neće biti u vlasništvu veletrgovaca!
– Pratimo trendove zapadne Europe, gdje poljoprivredni proizvođači u suradnji s regionalnom i lokalnom upravom sami grade potrebnu infrastrukturu i probijaju se na tržište. Ponosni smo što je Poljoprivredna zadruga „Zagrebački voćnjaci (uz Zagrebačku županiju i Grad Veliku Goricu suvlasnik Distributivnog centra, a time i buduće ULO hladnjače) prva u Hrvatskoj dobila status proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća – pripovijeda Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra, naglašavajući da bi bilo dobro da ovakvih primjera u Hrvatskoj bude što više, jer samo se udruženi proizvođači, dodaje, lakše mogu probiti na tržištu.
– Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj trenutno je „na aparatima” i za nas je ovaj objekat zadnja nada koja nas drži da ne napustimo proizvodnju voća. Jer ako trgovac za kilogram jabuka dobije četiri kune, a vama plati kunu, a istovremeno su vaši troškovi 1,70 kuna, tko bi se onda želio bavio poslom zbog kojega će na kraju završiti u minusu? – pita se Bunjevac.
Gradnja ULO hladnjače, investicija ukupne vrijednosti oko 27 milijuna kuna, druga je faza razvoja Distributivnog centra za voće i povrće te će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti da proizvode prodaju tijekom cijele godine, a ne u trenutku njihova dozrijevanja, kada im je i cijena najniža.
– Nažalost, za razliku od drugih članica EU, pa i šire, u Hrvatskoj je kompletna skladišna infrastruktura u rukama veletrgovaca. Oni su uredno ‘pokupili’ domaća sredstva putem povrata kapitalnih ulaganja, a sada većina njih sagrađene objekte (hladnjače) koristi za skladištenje uvozne robe i to, otvoreno mogu reći, loše kvalitete – kaže Bunjevac. Iako cijena za skladištenje voća i povrća u budućoj ULO hladnjači još nije formirana, Bunjevac kaže da će biti minimalna.
– Distributivni centar nije otkupni centar. Mi se bavimo komisionom prodajom. Znači, voće koje se kod nas skladišti ‘vlasništvo’ je proizvođača sve dok ne pronađemo kupca. Kada ga pronađemo (u dosadašnjem poslovanju Distributivnog centra to nikada nije bio problem, dapače surađuje se s vodećim trgovačkim lancima; op.a.) proizvođaču javljamo cijenu koja se nudi i ako je on prihvati od nje odbijemo našu proviziju za skladištenje, kalibriranje, pakiranje, distrubuciju… – pojašnjava Bunjevac, dodajući da Centar (od 2012.), osim s proizvođačima iz Zagrebačke županije (s dvadesetak zadrugara PZ „Zagrebački voćnjaci” i s oko 15 OPG-a) i članovima PZ „Međimurski voćnjaci”, uspješno surađuje i s proizvođačima jabuke iz Slavonije, a od lani i s desetak proizvođača mandarine iz doline Neretve.
– Želimo surađivati sa svima koji se drže standarda kvalitete, onoga propisanog, ali, još i važnije, standarda kojeg traže kupci. Proizvođač može misliti da je njegov proizvod zlatan, no nama je najvažnije mišljenje krajnjeg potrošača. Svi oni koji mogu zadovoljiti uvjete koje traže kupci, a za pravoga proizvođača to zaista nije teško, dobro su došli u naš Distributivni centar – kaže Bunjevac. Ističe i važnost da što više zadruga u RH dobije status proizvođačke organizacije (osnovni kriteriji je godišnji minimalni prihod od 3 milijuna kuna). S ponosom dodaje da je PZ „Zagrebački voćnjaci” – koja je zajedno s Distributivnim centrom za voće i povrće d.o.o., kao nositeljem projekta, i PZ „Međimurski voćnjaci” i povukla bespovratna sredstva za gradnju ULO hladnjače – dobila rješenje kojim će kroz narednih pet godina, kroz Mjeru 9 Programa ruralnog razvoja RH, godišnje za svoje poslovanje dobivati bespovratnih 100.000 eura.
– Dakle, tim novcem će članovi zadruge pokriti dio troškova skladištenja, pakiranja, distribucije voća…, a to znači da će, u konačnici, i više zaraditi. Stoga treba ohrabrivati osnivanje proizvođačkih organizacija, jer, uz ostalo, njezini članovi kada se prijavljuju za sredstva strukturnih fondova dobivaju više bodova, a ako se, primjerice, odluče i za preradu dobivaju i dodatne bodove – objašnjava Bunjevac. Govori također da će buduća ULO hladnjača uvelike pomoći Distributivnom centru, a onda i lokalnim proizvođačima u plasmanu voća kroz projekt „Školska shema”. Projekt financira Eurpska komisija, a cilj je učenicima osmogodišnjih i srednjih škola, jednom tjedno, osigurati besplatni obrok voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda. Distributivni centar će u školskoj 2017./2018. domaćim voćem (jabukom, breskvom, šljivom, nektarinom, kruškom, jagodom…) opskrbljivati 36 osmogodišnjih i srednjih škola s prostora Zagrebačke županije. Bunjevac kaže da u zapadnoj Europi obrazovne, zdravstvene i socijalne institucije prvenstveno koriste voće i povrće lokalnih proizvođača.
– Govorili su nam da nemamo infrastrukturu koja nam omogućuje skladištenje voća. No, kada ULO hladnjača u studenome bude sagrađena, bit ćemo u mogućnosti tijekom cijele godine opskrbljivati voćem veliki broj škola. A idući korak je opskrba domaćim voćem i povrćem zagrebačkih bolnica… – kaže Bunjevac.

Izvor: Gospodarski list